O vaterpoluPreteča vaterpola je sportska igra koja se po prvi put pojavila u škotskom
gradu Glasgowu 1869. godine. U jednoličan i sve manje zanimljiv program
plivačkih natjecanja trebalo je unijeti malo živosti, pa se ta igra proširila
iz Škotske i počela igrati na plivačkim natjecanjima. London swimming
club započeo je u vodi igru s nogometnom loptom i nazvao je "football
in the water". Godinu dana kasnije London Swimming Association (londonski
plivački savez) formira posebnu komisiju sa zadatkom da definira pravila
igre. Značajnu ulogu u razvoju vaterpola odigrao je veslački klub Bournemouth,
koji je 1876. odredio veličinu igrališta (50 yd = 46m), po sedam igrača
u momčadi, zatim glavnog i dva linijska suca. Budući da je igralište bilo
bez vrata, cilj igre je bio položiti loptu na splav protivničke momčadi. Pregled međunarodnih vaterpolo natjecanjaVaterpolo je kao sportska disciplina uvršten u program natjecanja na
II. Olimpijskim igrama, održanim u Parizu 1900. Iste je godine uz vaterpolo
u program uvršten i nogomet, i to su dva prva ekipna olimpijska sporta.
Prvi olimpijski pobjednik bila je Velika Britanija. Najuspješnije olimpijske
reprezentacije su: Madžarska (8 zlata, 3 srebra, 3 bronce), Jugoslavija
(3 zlata, 4 srebra, 2 bronce), SSSR (2 zlata, 4 srebra, 3 bronce), Italija
(3 zlata, 1 srebro, 2 bronce) i Velika Britanija (4 zlata). Prvo svjetsko prvenstvo je održano 1973. u Beogradu. Reprezentacija Madžarske je osvojila zlatnu medalju, SSSR srebro, a Jugoslavija broncu. Kroz povijest svjetskih prvenstava najviše uspjeha imaju Italija, Jugoslavija, Madžarska i SSSR sa po 2 osvojena prva mjesta. Najveći hrvatski uspjeh na svjetskim prvenstvima je osvojeno četvrto mjesto 1994. u Rimu. Na prvom europskom prvenstvu održanom 1926. u Budimpešti domaćini su osvojili prvo mjesto, Švedska je bila druga, a Njemačka treća. Na europskim prvenstvima je najtrofejnija reprezentacija Madžarske (12 zlata, 4 srebra, 2 bronce), a slijede je SSSR (5 zlata, 3 srebra, 2 bronce), Jugoslavija (1 zlato, 8 srebara, 4 bronce), Njemačka (2 zlata, 4 srebra, 3 bronce), Italija (3 zlata, 1 srebro, 5 bronci). Zanimljivo je spomenuti da je Jugoslavija prvi put sudjelovala na europskom prvenstvu 1947. u Monte Carlu, i to sa kompletnom reprezentacijom sastavljenom od hrvatskih igrača (i na slijedeća dva prvenstva su reprezentaciju Jugoslavije činili samo Hrvati). Hrvatska reprezentacija na europskim prvenstvima ima sjajne rezultate, i od šest prvenstava na kojima su sudjelovali pet puta su se uvrstili među prve četiri momčadi. Vaterpolo u HrvatskojVaterpolo su u naše krajeve prenijeli studenti iz Austrije, Čehoslovačke,
Madžarske i Njemačke, gdje je vaterpolo već bio relativno popularan. 1908.
godine grupa splitskih studenata koji su vaterpolo naučili u Pragu (okupljeni
u klubu Šator) su prvu vaterpolsku utakmicu odigrali na kupalištu Bačvice
u Splitu. Prva (službena) vaterpolska sekcija u Hrvatskoj je bila Sušačka
HŠK Victorija, osnovana 1919. Od 1920. vaterpolo se igra u Pomorsko sportskom
klubu Baluni i u Pomorsko sportskom društvu Firule u Splitu. Zagrebački
studenti 1921. donose vaterpolo u Zagreb iz Beča, te osnivaju vaterpolsku
sekciju u tadašnjem HAŠK-u. Prvu međunarodnu utakmicu su odigrali Baluni
protiv posade britanskog broda Brionny i pobijedili sa 9:0. 1923. je utemeljen
dubrovački Jug i vaterpolska sekcija Karlovačkog sportskog udruženja.
Prvo prvenstvo tadašnje Jugoslavije je održano na Bledu 1921. godine,
a osvojilo ga je Somborsko sportsko udruženje. U razdoblju između dva
svjetska rata uvjerljivo najuspješniji je bio dubrovački Jug koji je od
1925. osvajao naslov prvaka države 13 sezona za redom. Nakon drugog svjetskog
rata najčešće su naslove prvaka države osvajali vaterpolisti beogradskog
Partizana, zagrebačke Mladosti, splitskog Mornara i Jadrana, te dubrovačkog
Juga. |