O vaterpolu

Preteča vaterpola je sportska igra koja se po prvi put pojavila u škotskom gradu Glasgowu 1869. godine. U jednoličan i sve manje zanimljiv program plivačkih natjecanja trebalo je unijeti malo živosti, pa se ta igra proširila iz Škotske i počela igrati na plivačkim natjecanjima. London swimming club započeo je u vodi igru s nogometnom loptom i nazvao je "football in the water". Godinu dana kasnije London Swimming Association (londonski plivački savez) formira posebnu komisiju sa zadatkom da definira pravila igre. Značajnu ulogu u razvoju vaterpola odigrao je veslački klub Bournemouth, koji je 1876. odredio veličinu igrališta (50 yd = 46m), po sedam igrača u momčadi, zatim glavnog i dva linijska suca. Budući da je igralište bilo bez vrata, cilj igre je bio položiti loptu na splav protivničke momčadi.
Škot William Wilson (rođen 1844. u Londonu), koji se smatra ocem vaterpola, izdao je 1876. god. prva pravila vaterpolske igre u kojima su po prvi put omeđene granice igrališta. Godinu dana kasnije na rijeci Dee odigrana je prva vaterpolo utakmica po pravilima igre formiranim u Bournemouth Premier Rowing Club-u.
Kako se vaterpolo razvijao pravila su se sve češće mijenjala kako bi igra postala dinamičnija, brža i zanimljivija za gledatelje. Za suvremeni vaterpolo najznačanija promjena dogodila se 1950. ukidanjem pravila koje je zabranjivalo slobodno kretanje igrača u tzv. mrtvom vremenu (do tad su igrači morali ostati na mjestu gdje su se zatekli u trenutku prekida igre).

Pregled međunarodnih vaterpolo natjecanja

Vaterpolo je kao sportska disciplina uvršten u program natjecanja na II. Olimpijskim igrama, održanim u Parizu 1900. Iste je godine uz vaterpolo u program uvršten i nogomet, i to su dva prva ekipna olimpijska sporta. Prvi olimpijski pobjednik bila je Velika Britanija. Najuspješnije olimpijske reprezentacije su: Madžarska (8 zlata, 3 srebra, 3 bronce), Jugoslavija (3 zlata, 4 srebra, 2 bronce), SSSR (2 zlata, 4 srebra, 3 bronce), Italija (3 zlata, 1 srebro, 2 bronce) i Velika Britanija (4 zlata).
Ženski vaterpolo je u program natjecanja uvršten na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000.
Hrvatski vaterpolisti su u prošlosti sudjelovali kao članovi reprezentacije Jugoslavije na Olimpijskim igrama od 1936. (Berlin) do 1988. (Seoul) na svih dvanaest turnira. U tom razdoblju nastupila su 54 hrvatska igrača, od kojih je njih 17 osvojilo zlatne olimpijske medalje (četvorica po 2 zlatne). Općenito se Jugoslavenska reprezentacija sastojala većinom od hrvatskih igrača, ne samo na Olimpijskim igrama nego na svim važnijim natjecanjima. Nakon Hrvatskog osamostaljenja naša momčad je po prvi put na Olimpijskim igrama nastupila 1992. u Atlanti i odmah osvojila drugo mjesto.

Prvo svjetsko prvenstvo je održano 1973. u Beogradu. Reprezentacija Madžarske je osvojila zlatnu medalju, SSSR srebro, a Jugoslavija broncu. Kroz povijest svjetskih prvenstava najviše uspjeha imaju Italija, Jugoslavija, Madžarska i SSSR sa po 2 osvojena prva mjesta. Najveći hrvatski uspjeh na svjetskim prvenstvima je osvojeno četvrto mjesto 1994. u Rimu.

Na prvom europskom prvenstvu održanom 1926. u Budimpešti domaćini su osvojili prvo mjesto, Švedska je bila druga, a Njemačka treća. Na europskim prvenstvima je najtrofejnija reprezentacija Madžarske (12 zlata, 4 srebra, 2 bronce), a slijede je SSSR (5 zlata, 3 srebra, 2 bronce), Jugoslavija (1 zlato, 8 srebara, 4 bronce), Njemačka (2 zlata, 4 srebra, 3 bronce), Italija (3 zlata, 1 srebro, 5 bronci). Zanimljivo je spomenuti da je Jugoslavija prvi put sudjelovala na europskom prvenstvu 1947. u Monte Carlu, i to sa kompletnom reprezentacijom sastavljenom od hrvatskih igrača (i na slijedeća dva prvenstva su reprezentaciju Jugoslavije činili samo Hrvati). Hrvatska reprezentacija na europskim prvenstvima ima sjajne rezultate, i od šest prvenstava na kojima su sudjelovali pet puta su se uvrstili među prve četiri momčadi.

Vaterpolo u Hrvatskoj

Vaterpolo su u naše krajeve prenijeli studenti iz Austrije, Čehoslovačke, Madžarske i Njemačke, gdje je vaterpolo već bio relativno popularan. 1908. godine grupa splitskih studenata koji su vaterpolo naučili u Pragu (okupljeni u klubu Šator) su prvu vaterpolsku utakmicu odigrali na kupalištu Bačvice u Splitu. Prva (službena) vaterpolska sekcija u Hrvatskoj je bila Sušačka HŠK Victorija, osnovana 1919. Od 1920. vaterpolo se igra u Pomorsko sportskom klubu Baluni i u Pomorsko sportskom društvu Firule u Splitu. Zagrebački studenti 1921. donose vaterpolo u Zagreb iz Beča, te osnivaju vaterpolsku sekciju u tadašnjem HAŠK-u. Prvu međunarodnu utakmicu su odigrali Baluni protiv posade britanskog broda Brionny i pobijedili sa 9:0. 1923. je utemeljen dubrovački Jug i vaterpolska sekcija Karlovačkog sportskog udruženja. Prvo prvenstvo tadašnje Jugoslavije je održano na Bledu 1921. godine, a osvojilo ga je Somborsko sportsko udruženje. U razdoblju između dva svjetska rata uvjerljivo najuspješniji je bio dubrovački Jug koji je od 1925. osvajao naslov prvaka države 13 sezona za redom. Nakon drugog svjetskog rata najčešće su naslove prvaka države osvajali vaterpolisti beogradskog Partizana, zagrebačke Mladosti, splitskog Mornara i Jadrana, te dubrovačkog Juga.
Vaterpolo je uvjerljivo najtrofejniji hrvatski sport. Samo u elitnom klupskom natjecanju - Ligi prvaka (bivši Kup prvaka) hrvatski klubovi su osvojili čak 12 naslova prvaka, čime se ne može pohvaliti niti jedna druga država. Najuspješniji europski klub je HAVK Mladost iz Zagreba sa čak sedam naslova europskih prvaka (1968, 1969, 1970, 1972, 1990, 1991. i 1996. godine). Od hrvatskih klubova naslov europskog prvaka su još osvajali dubrovački VK Jug (1981, 1999. i 2001. god.) i splitski VK Jadran (1992. i 1993. god.), a dešavalo se i da u finalu Lige prvaka igraju dvije hrvatske momčadi. Hrvatska vaterpolska liga je jedno vrijeme bila uvjerljivo najjača liga na svijetu, a primat joj je oduzela bogatija talijanska liga (u kojoj zapaženu ulogu opet imaju hrvatski igrači).
Zbog dobre škole vaterpola hrvatske mlađe kategorije su također vrlo uspješne u svjetskoj konkurenciji, a kruna njihovog uspjeha je zlato sa svjetskog juniorskog prvenstva održanog u Havani 1997. godine.