članci
| .:. | svg - revolucija 2D grafike | .:. | N|vu - web dizajn: novi pogled |
| .:. | JavaScript biblioteke | .:. | firefox - vatren i lukav |
| .:. | jQuery biblioteka | .:. | inkscape - svg editor |
firefox - vatren i lukav
Mozilla Firefox 
je trenutno najbolji web preglednik, koji u zadnje vrijeme uzima sve veći dio tržišta kojim dominira Microsoftov Internet Explorer. Inače, IE je već duži niz godina bio zapravo napuštena aplikacija na kojoj bi Microsoft radio samo kada se okrije sigurnosni propust. Zbog toga je novi preglednik koji je fleksibilan i moćan, a istodobno se drži važećih standarda (što se nikako ne može reći za IE) došao na plodno tlo. Korisnici su apsolutno trebali pomak na bolje u jednoj tako često korištenoj vrsti aplikacija. Jedina prava konkurencija IE-u prije Firefoxa je bila Opera koja je inače nadmoćna IE-u, ali je tek nedavno postala besplatna. Iako je Opera stvarno odličan preglednik sa izvrsno osmišljenim sučeljem ipak se ne može suprotstaviti Firefoxu koji je fleksibilniji i brži.
nastanak firefoxa
Firefox je inače nastao na temeljima Mozilla preglednika, čija jezgra pak potječe od Netscape Navigatora. Računalno gledano, davne 1994. god. nastao je Netscape Navigator - revolucionarni preglednik koji je ubrzo postao dominantan među korisnicima jer je pružao mnogo novih mogućnosti. Njegova dominacija je trajala neko vrijeme dok moćni Microsoft nije došao do spoznaje da želi dio kolača i na tom tržištu. Tako je 1996. nastao Internet Explorer koji je u vrijeme svog izlaska bio loš i inferioran u odnosu na Netscape, ali nakon dvije godine i velikih Microsoftovih ulaganja u verziji 3.0 Internet Explorer je ipak ponudio više od konkurenta, tvrtka Netscape polako ali sigurno gubi tržište i shvaća da ih je uništio konkurent koji je financijski puno moćniji, a uz to ima i monopol na tržištu operativnih sustava (IE je cijelo vrijeme distribuiran u sklopu Windows operativnih sustava, što je kasnije koštalo Microsoft više izgubljenih sudskih parnica i tko zna koliko milijardi dolara raznih globa radi monopolističkog nametanja svog softvera). Tako je Netscape izgubivši tzv. "Browserski rat" 1999. odlučio prebaciti svoj Navigator u Open Source domenu. Na taj način je učinio cjelokupni programski kod i sve njegove dijelove javno dostupnima. Open Source zajednica je dijelove Netscapeovog koda iskoristila za izradu svog preglednika Mozilla koji je polako sticao popularnost, ali se ipak nije mogao ravnopravno boriti sa IE-om. 2003. nastaje novi projekt inicijalno nazvan Phoenix (feniks - ponovno rađanje iz pepela) koji je kasnije preimenovan u Firefox.
U jesen 2004. se pojavila verzija Firefox 1.0 koja je označila početak kraja dominacije IE-a. Radilo se o browseru čija je instalacijska datoteka imala manje od 5 MB, a imala je sve što nudi IE 6 (instalacija od 50 MB), i još puno više... Bitka Davida protiv Golijata je uvijek bila zanimljiva, pa se tako i oko Firefoxa podiglo dosta medijske prašine koja mu je pomogla da pokaže svoju kvalitetu i osvoji znatan dio tržišta. Trenutno (veljača 2006.) se radi o približno 25% tržišta prema statistikama W3C-a.
U međuvremenu je izašla verzija 1.5 koja je popravila neke stvari koje su se ticale sigurnosti i mogućnosti nadogradnje browsera. Sada za nadogradnju više nije potrebno skidati cijelu instalacijsku datoteku, nego program sam skida nadogradnju koja je upakirana u vrlo male datoteke i brzo se skida i instalira. Inače, sigurnost Firefoxa je daleko iznad dosega Internet Explorera i to mu je sigurno jedna od većih prednosti.
mogućnosti
Po mogućnostima Firefox daleko nadmašuje oba glavna konkurenta, bilo da se radi o prikazu stranica, brzini, resursima, držanju standarda, jednostavnosti korištenja itd. Jedino u čemu je Opera bolja od Firefoxa je sučelje: Opera ima odlično smišljeno i organizirano sučelje čiju funkcionalnost Firefox dostiže tek instalacijom dodatnih ekstenzija.
Ali te ekstenzije su ujedno i jedno od jačih oružja Firefoxa. Instalacijom ekstenzije Firefox može postati FTP klijent, PIM organizator, okruženje za razvoj i testiranje web aplikacija ili web stranica i još mnogo toga - mogućnosti su praktički neograničene. Za korisnike kojima je važan izgled programa tu su i teme koje mijenjaju izgled browsera prema željama korisnika.
Što se tiče osnovnih stvari koje su važne za browsere Firefox u svima briljira. Stabilan je (osim ako korisnik instalira neispravnu ekstenziju), ne zauzima puno računalnih resursa, ima uvjerljivo najbolji engine za prikaz stranica.
prikaz stranica
Posebna priča je Firefoxov prikaz stranica i pridržavanje standarda. Za razliku od Internet Explorera ovaj preglednik je od početka zamišljen tako da se drži reda i važećih standarda.
Možda najprije treba podsjetiti da su IE-ov monopol i Microsoftova politika u posljednje vrijeme doveli do svojevrsne privatizacije Weba. Internet Explorer je dugo koristio svoju premoć na tržištu uvodeći stvari koje nisu imale nikakve veze sa standardima za čije je izdavanje zadužen W3 konzorcij. Osim što su polako uvodili "svoje" tagove Microsoftovci su IE-ov engine za prikaz stranica prilagođavali tako da sam popravlja pogreške ljudi koji izrađuju web stranice i tako malo-pomalo uveli nered u inače dobro uređenu i važnu stvar kao što je World Wide Web. U zadnjim verzijama moguće je napraviti stranicu koja će kršiti zadanu strukturu i pravila HTML-a, ostavljati otvorene tagove, ukrštati iste tagove i sl., a da se u IE-u stranica ipak prikaže zadovoljavajuće dobro. To je dovelo do toga da se ljudi sve manje drže standarda i rade stranice koje su zapravo neispravne, a da ih za to uopće nije briga jer se ionako "dobro" prikazuju.
Tu na scenu stupa Firefox. Uz manje iznimke koje su zapravo nevažne (kao što je podrška za tagove <embed> ili <marquee> koji nisu odobreni od W3C-a ali se previše koriste i prilično dobro se uklapaju u duh standarda, tako da bi bila veća šteta izbaciti ih) Firefox se drži standarda i ne pokušava sam ispraviti greške autora ili njihove propuste. Popularizacijom Firefoxa ljudi su počeli više obraćati pažnju na ovakve stvari i ispravljati pogreške, podižući tako i kvalitetu svojih stranica.
Prikaz stranica koje se drže standarda je odličan, i zbog toga većina webmastera radi na način da stanice najprije napravi tako da dobro izgledaju u Firefoxu, nakon toga ih pregledaju u Operi i tek nakon toga ih treba prilagoditi da se dobro prikazuju u IE-u (što je obično najteži dio posla).
Prema mojim iskustvima Firefox brzo i stabilno radi na Windowsima i Lunuxu i, što je logično, jednako prikazuje stranice bez obzira na platformu. Razlike se mogu vidjeti jedino ako je na stranici prikazan font koji nije instaliran u OS-u ili u različitom prikazu toobara i elemenata grafičkog sučelja (meniji, scrollbar i sl.). Ne zauzima puno resursa pri korištenju, osim ako u tabovima otvorite veći broj stranica. Zauzeće RAM-a je u odnosu na IE vrlo malo, a opterećenje procesora je podjednako.
U svakom slučaju, radi se o pregledniku koji svojom kvalitetom nadmašuje konkurenciju i ujedno je besplatan, tako da ga se sigurno isplati instalirati i barem isprobati. Njegova nagla popularizacija sigurno nije bezrazložna. Isprobajte pa ćete vidjeti!