Dalmacija  ribolovd.o.o.
Ulov sitne plave ribe.
 
  • Dalmacija ribolov d.o.o.
  • Poljana Plankit 1
    HR-23000 Zadar
  • Tel. 023 253 094
  • Fax. 023 253 095
  • Mob. 091 323 6900
  • info@dalmacija-ribolov.hr
 

Srdela

Srdela (lat. Sardina Pilchardus, eng. Pilchard, Sardine) spada u najvažniju ribu u ribarstvu Jadranskog mora. Godišnji ulov srdele iznosi skoro 60% od ukupnog ulova morske ribe. U prošlosti je srdela također imala vrlo važnu ulogu u tradicionalnom jelovniku naših starih. Iako je uvijek bila na glasu kao sirotinjska hrana, srdelu su cijenili i bogatiji sladokusci - pogotovo poznatu "slanu srdelu".

srdelaKao riblja vrsta pripada obitelji srdjelki i dosegne duljinu do 24 cm i težinu od 0,08 kg. Srednja lovna težina joj iznosi 0,03 kg (30-35 komada u 1 kg). Ima dobro razvijenu repnu i leđnu peraju. S gornje strane je zelenomaslinaste boje, na bokovima je veliki uzdužni modri pojas, dok je postrance i s donje strane srebrnkastobijele boje.

Rasprostranjena je na skoro čitavom uzobalnom dijelu Jadrana. Iako je dosta jednolično raspoređena, gustoćom naselja odskaču dva lovna područja: srednje i južnodalmatinsko otočje, te sjevernodalmatinsko-kvarnersko područje. Hrani se pretežno danju, i to planktonom i račićima.

Za lov se koriste kružne mreže plivarice, povlačne lebdeće koće, obalne mreže potegače i mreže stajačice. Srdela se može loviti tijekom cijele godine, ali pravi lov počinje u ožujku i traje do konca studenog.

Inćun

Inćun (lat. Engraulis Encrasicolus, eng. Anchovy) je gospodarski također značajna Jadranska vrsta. U prošlosti nije bila tako tražena kao srdela, ali ulov inćuna raste od vremena kada se počelo loviti na otvorenom moru. Poučeni iskustvom ostalih mediteranskih zemalja, i u nas se pojavio interes za usoljenim i filetiranim inćunima. Velik dio ulovljenih inćuna ide u preradu za izvozno tržište.

inćunPripada obitelji inćuna, naraste do 20 cm i postiže težinu do 0,05 kg. Tijelo mu je vretenasto i izduženo, a glava zašiljena. Ima velika usta, i donju čeljust vidljivo kraću od gornje. S gornje strane je zelenkasto ili smeđe modre boje, a donja strana je srebrnkastobijele boje.

Rasprostranjen je po cijelom Jadranu do onih područja koja nisu dublja od 300 m. Najčešće se nalazi na područjima s dubinom mora između 30 i 100 m, ali brojniji je u pučinskim područjima gdje dubina ne prelazi 80 m. Najbrojnija staništa su mu pučine srednjeg Jadrana, sjeverno od Jabuke prema Kvarneru. U hladnim mjesecima se drži donjih slojeva, a u toplijim razdobljima se diže prema površini. Hrani se planktonom, i smatra se pravom pelagičnom ribom (pravi stanovnik pučine).

Ribolovni alati kojima se love inćuni su kružne mreže plivarice i povlačne lebdeće koće. Način lova je sličan kao za svu plavu ribu, ali za razliku od ostale plave ribe koju treba brzo zapasati za inćune treba biti strpljiv i loviti sporije. Lovno razdoblje je slično onome za srdelu, počinje krajem ožujka i traje uglavnom do kraja jeseni.

Plavoperajna tuna

Svoje ime je plavoperajna tuna (lat. Thunnus Thynnus, eng. Bluefin Tuna) dobila još u davno antičko doba kada joj se divio Aristotel. Već je tada fascinirala svojom snagom i brzim plivanjem, te se znalo za njezine duge migracije. Ime bi joj prevedeno sa starogrčkog bilo "žurni lutalica". Još iz tih davnih antičkih vremena postoje zapisi o lovu na tune u Jadranskom moru i o kvaliteti u okusu njihovog mesa.

srdelaTuna je mesojed koji se primarno hrani sitnom plavom ribom kao što je srdela, inćun, haringa itd. Jedna je od rijetkih endotermnih (toplokrvnih) riba, a za razliku od kopnenih toplokrvnih životinja plavoperajna tuna ne zadržava svoju tjelesnu temperaturu unutar uskog područja, već ona ovisi o temperaturi mora u kojem obitava. To joj omogućuje da migrira između vrlo različitih staništa, od toplih mora poput Sredozemnog, Crnog i Karipskog do obala Norveške ili Labradora na hladnom sjeveru. Osim toga, njezina toplokrvnost omogućuje puno veću snagu i učinkovitost mišića koji joj omogućuju dostizanje velikih brzina i duge migracije u potrazi za hranom. Poznato je da osim što su veliki putnici mogu i zaroniti do dubine od čak 1 000 m.

Tijelo im je također odlično prilagođeno plivanju, imaju izrazito hidrodinamično tijelo (čak su ga i projektanti podmornica proučavali), a prema repu imaju nekoliko peraja-stabilizatora koje im omogućuju precizno kretanje čak i pri najvećoj brzini plivanja. Za vrijeme plivanja tijelo im je kruto i pokreću se snažnim zamasima repom. Da bi smanjili trenje mogu uvući neke od peraja. Imaju vrlo učinkovit sustav cirkulacije sa visokim koncentracijama hemoglobina koji veže kisik i iznimno tanku barijeru voda–krv koja omogućuje brz primitak kisika pri disanju.

Gdje smo
interaktivna karta
   Online upiti
kontakt formular
 

Posebnosti:

  • Snaga brodova, vlada strujama i otvara tržišta
  • Ulov za vlastite potrebe, amortizer oscilacije cijena
  • Razvojna strategija, jasna perspektiva, sigurna egzistencija
  • Otvorenost za partnerstva
  • Misija iz iskustva, vizija iz znanja, cilj iz ambicija, strategija iz snage
   

Vlasnički povezane tvrtke:

 
O nama
Proizvodi
Kontakt
English
2010 za Dalmacija ribolov d.o.o. ..::sheshnjak::..